Društveni mediji u doba korone

Društveni mediji su još jednom na velikom ispitu. Ponovo im se ukazala šansa da pokažu koje su njihove velike prednosti, ali i mane u ovakvoj situaciji. Svi smo svesni ozbiljnosti onoga što nam se dešava poslednjih meseci usled pandemije virusa COVID-19. Međutim, sve bi bilo daleko alarmantnije da se nije stalo na put širenju nove zaraze – infodemije.

Društveni mediji u doba korone

Drugim rečima, u mesecima korone nastao je nov termin infodemija, koji podrazumeva dezinformacioni fenomen koji je imenovao gastroenterolog Ostin Čang (Austin Chiang) sa Univerzitetske bolnice Džeferson (Jefferson University Hospital) u Filadelfiji. 

Svesni smo da je pojava interneta i društvenih mreža omogućila distribuiranje ogromne količine podataka i informacija svake sekunde. Međutim, pored korisnih saveta i vesti koje možete pronaći na različitim medijima, takođe postoji veliki prostor za širenje dezinformacija, sada više nego ikad, jer su ljudi prikovani za računare, mobilne telefone i tablete, što u ovom trenutku može imati ozbiljne posledice. Pored toga, možete videti različite teorije zavere, a neke od njih su:

  • sve je namerno započeto u državnoj laboratoriji Kine;
  • postoje lekoviti preparati koji mogu sačuvati i izlečiti od posledica koronavirusa sve korisnike društvenih medija;
  • virus je namerno proizveden od strane USA kako bi se uništila ekonomija Kine;
  • Bil Gejts i suvlasnik Microsofta vode tajnu organizaciju i stoje iza ovog virusa koji se ludački širi.

Kako stati na put ovim informacijama i znati šta jeste lažna vest, a šta nije?

Pre svega, apsolutno sve savete u vezi sa zdravljem i preduzimanjem adekvatnih mera pratite putem proverenih izvora: Svetska zdravstvena organizacija (SZO), aktuelni saveti možete naći ovde i trenutno stanje u svetu ovde. Izbegavajte neproverene savete koji kruže po internetu, a tiču se prirodnih lekova, uzimanja lekova na svoju ruku, pravljenja dezinfekcionih sredstava od neproverenih sastojaka i sl. 

Sve velike platforme i najveći mediji agresivno pokušavaju da stanu na put ovim dezinformacijama. Uprkos pokušajima cenzure koje su preduzeli Facebook, Google, Twitter i ostale platforme, i dalje postoje objave, video-sadržaji, fotografije i pisani postovi koji šire paniku, političku netrpeljivost i neistine. Poseban problem predstavljaju one objave na društvenim medijima koje nisu na engleskom jeziku. Primera radi, to su objave pisane na hindi, urdu, hebrejskom jeziku ili bilo kojem jeziku koji nije široko rasprostranjen i poznat u svetu. 

Ukoliko se svet bori protiv pandemije, možemo reći da se društvene platforme poslednjih nekoliko meseci svim silama bore protiv infodemije. Mere koje su preduzete prilično su oštre, ali i neophodne. Stoga se u nastavku informišite o tome koji sve mediji i na koje načine staju na put informacijskoj krizi, kao i koje su sankcije uvedene za one koji ne poštuju pravila komunikacije u doba virusa COVID-19. Zbog toga je rad community managera širom sveta još više dobio na važnosti.

Mere zaštite u doba pandemije ili infodemije na društvenim medijima

Facebook

Prvi i najveći kanal sa simptomima infodemije bio je Facebook. Prva mera koja je preduzeta tom prilikom ticala se kreiranja strane u okviru kompanijskog bloga na kojoj su iznete sve neophodne informacije povodom svetske pandemije i stav kompanije o plasiranju sadržaja o virusu. Ovom objavom je Facebook, kao jedan od partnera Svetske zdravstvene organizacije, pružio pomoć globalnoj borbi protiv koronavirusa. Facebook je jasno ukazao na sva pravila ponašanja u doba pandemije, kao i na sve mere zaštite koje će u narednim danima preduzimati. 

Glavni ciljevi koje je Facebook postavio ticali su se: 

  • distribuiranja tačnih i proverenih informacija;
  • sprečavanja lažnih informacija i štetnih sadržaja;
  • podrške svetskim zdravstvenim ekspertima i ulaganja napora u ispomoć; 
  • podrške lokalnim vlastima, zajednicima i poslovanjima.

Iz tog razloga je Facebook objavio da će zabraniti svaki sadržaj koji može naškoditi novonastaloj situaciji, kao što su lažni tretmani i lažne preventivne mere za zaštitu od koronavirusa. Objave i video-sadržaji koji upućuju na različite teorije zavere neki su od tipova sadržaja koji spadaju u grupu cenzurisanih objava. Primera radi, kada korisnik na Facebooku pokuša da podeli objavu koja u sebi ima sadržaj koji se odnosi na koronavirus, pojavljuje se poruka kojom se korisnik upozorava da njegova objava može da sadrži dezinformaciju. Svaka objava sa detektovanim ključnim rečima prolazi kroz program provere činjenica, na osnovu čega se one tačne i validne objavljuju, a druge brišu sa platforme. 

Google i YouTube

YouTube je, poput Facebooka, kreirao info panel na kom pruža sve informacije o aktuelnim temama u vreme pandemije. Međutim, treba napomenuti da usluge info panela nisu dostupne u svim državama. Trenutno, uslugama info panela mogu se služiti korisnici YouTubea iz Nemačke, Španije, Velike Britanije, Amerike i Južne Koreje. I YouTube je objavio da je u bliskoj saradnji sa SZO, te da, kada je reč o virusu COVID-19, primat imaju video-sadržaji ove organizacije. Naime, ukoliko korisnik YouTubea pretražuje video-sadržaje, na primer, influensera u kojima je ključna reč korona ili COVID-19, pred korisnicima će se prvo pojaviti sadržaji koje je objavila SZO. Pored toga, ovaj društveni medij je sankcionisao oglašavanje medicinske opreme i drugih sadržaja koji mogu izazvati pometnju i paniku među korisnicima u situacijama pandemije. 

Youtube video covid 19 korona

Oglašavanje medicinskih pomagala, kao što su maske i respiratori, zabranjeni su i na Googleovoj oglašivačkoj mreži. U doba pandemije Google je ponudio besplatno oglašavanje Svetskoj zdravstvenoj organizaciji kako bi uticao na to da se umanji broj svih netačnih informacija kojih smo svedoci u ovakvim situacijama, kao i stepen njihovog dejstva. Pored toga, uklonjeni su i neadekvatni komentari, ali i ocene lokacija za zbrinjavanje zaraženih, čime je Google i nad ovom opcijom uspostavio veću kontrolu.

Pinterest 

Pinterest je jedan od društvenih medija koji je, poput Googlea, YouTubea, Facebooka, vrlo ozbiljno pristupio problemu infodemije, te prepoznao bitnost sankcionisanja svih dezinformacija u konkretnom kontekstu. Ova platforma potrudila se da izgradi jasnu politiku ponašanja korisnika, te da na taj način stane na put svim dezinformacijama u vezi sa lažnim vakcinama, preventivnim merama i dr. Platforma takođe savetuje sve korisnike koji postavljaju pitanja u vezi sa različitim zdravstvenim simptomima koje osećaju da se obrate lekaru. U borbi protiv dezinformacija o virusu COVID-19 Pinterest koristi veštačku inteligenciju kako bi identifikovao one ključne reči koje se dovode u vezu sa lažnim informacijama, a uz to iz dana u dan dodatno unapređuje i sistem pronalaženja slika koje se mogu dovesti u vezu sa širenjem dezinformacija.

Instagram, WhatsApp i Snapchat 

Ukoliko sledimo ovu politiku sankcionisanja i mera opreza koje su uveli i drugi društveni mediji, možemo reći da su se Instagram, WhatsApp i Snapchat posvetili problemu i našli izvesna rešenja kako da budu društveno odgovorni i upotrebe moć svojih platformi. 

Instagram je u eri pandemije objavio da će sankcionisati sve hashtagove koji se dovode u vezu sa virusom COVID-19, dok pretraga #coronavirus redirektuje korisnike na stranicu nacionalnih zdravstvenih službi. Ova društvena platforma je u okviru svog bloga ponudila i više informacija o pandemiji, kao i sve ostale neophodne korisne informacije u vezi sa ponašanjem korisnika na Instagramu u vreme virusa COVID-19. Pored toga, na platformi su promovisane i nalepnice (stikeri) sa korisnim informacijama. Interesantno je pomenuti i da se hashtag #stayhome u momentu pisanja ovog blog posta pojavljuje u čak 7,3 miliona objava, što govori u prilog društveno odgovornom korišćenju Instagrama u vremenu svetske pandemije.

Kao i prethodno navedene, i WhatsApp je ponudio svoje usluge Svetskoj zdravstvenoj organizaciji. Kroz chat bot korisnici mogu da se povežu sa lokalnim, nacionalnim i globalnim organizacijama, ali i da dobiju pouzdane informacije iz relevantnih izvora kao što su SZO ili nacionalno ministarstvo zdravlja. Na stranici WhatsApp Coronavirus Information Hub svi korisnici, u zavisnosti od teritorije na kojoj koriste aplikaciju, mogu detaljnije da se upoznaju sa svim merama koje je ova platforma preduzela u borbi protiv pandemije. Stoga je WhatsApp svoj servis prilagodio ne samo deljenju tačnih informacija o virusu već i korišćenju u edukativne svrhe, odnosno učenju na daljinu. Na ovoj stranici podeljeni su dobri i svrsishodni primeri iz prakse korišćenja ove aplikacije.

Snapchat se ozbiljno suočio sa problemom infodemije. Naime, ova platforma prepoznala je loše uticaje koje njeni sadržaji mogu da kreiraju u kontekstu pandemije, te je stupila u partnerski odnos sa Svetskom zdravstvenom organizacijom i nacionalnim zdravstvenim organizacijama, čime je omogućila svojim korisnicima da dođu do validnih i proverenih informacija u doba koronavirusa. Takođe, ulažu se i izvesni napori u obezbeđivanju posebnog servisa preko kog će korisnicima biti dostupne sve tačne instrukcije o borbi protiv koronavirusa.

Zabeleženi su i izvesni napori na društvenoj platformi oko kreiranja filtera u domenu veštačke inteligencije da bi ljudi mogli da se upute u to kako da smanje rizik od infekcije. Snapchat je otvorio i poseban odeljak u alatu u vezi sa mentalnim zdravljem nazvan Here For You, te je na taj način pružio pomoć svim onim korisnicima koji osećaju simptome depresije, anksioznosti, stresa usled trenutne zdravstvene situacije. Za ovu priliku napominju da će u okviru ovog odeljka svim korisnicima na sva postavljena pitanja odgovarati relevantni stručnjaci iz Svetske zdravstvene organizacije, nacionalnih zdravstvenih službi i drugih zdravstvenih organizacija.

Facebook i druge društvene mreže u doba pandemije

Drugi društveni mediji u doba infodemije

Ipak, pored ovih navedenih, postoje i oni društveni mediji koji nisu na najbolji mogući način pokušali da suzbiju širenje dezinformacija u vezi sa virusom COVID-19. Iako možda nisu imali resurse da budu društveno korisni ili da pruže adekvatnu informisanost, pojedini mediji, kao što je TikTok, našli su način da se doslovno iskupe za eventualne posledice. Aplikacija TikTok je uspela da sve pretrage u vezi sa koronavirusom redirektuje ka baneru Svetske zdravstvene organizacije i uz to je donirala 10 miliona dolara fondu Svetske zdravstvene organizacije.

Twitter je, sa druge strane, usmerio sve pretrage o virusu COVID-19 na nacionalne zdravstvene organizacije. Trudi da na što efikasniji način banuje tvitove sa neproverenim i lažnim informacijama o posledicama inficiranja virusom i netačnim preventivnim merama zaštite. Ali je takođe objavio i da neće biti u stanju da pronađe i sankcioniše svaki tvit sa sličnim sadržajem.

Za razliku od dosad navedenih društvenih platformi, Reddit je naišao na oštru kritiku usled nespremnog odgovora na svetsku zdravstvenu krizu. Stoga je i ova društvena platfoma bila prinuđena da primeni određene mere. Na Redditu se prilikom pretrage tema povezanih sa koronavirusom pojavljuje baner poverljive zdravstvene organizacije. Ipak, strategija ove društvene platforme je znatno ograničenija u odnosu na druge. Korisnici platforme i dalje imaju veliku moć u kreiranju sadržaja preko kojih se može raširiti infodemija. Pored toga, u okviru politike platforme ne postoje jasno defnisana pravila ponašanja korisnika u situacijama pandemije i širenja zdravstvenih dezinformacija.

Izgleda da smo se svi poslednjih meseci upoznali sa snagom informacija. Posebno onih netačnih. Mogli smo da vidimo da je moć onih netačnih ogromna, pa čak i pogubna. Pojedini su naučili lekciju, ostaje još samo da i svi mi osvestimo koliko je bitno da, kada napišemo, kažemo, odnosno objavimo neproverenu, tj. lažnu objavu, ona postaje viralna u okviru društvenih virtuelnih okupljanja. Budite obazrivi, proveravajte informacije i njihovu tačnost pre nego što kliknete na share. Na taj način ćemo dati svoj doprinos kako bi život u digitalnom okruženju odlično funkcionisao u vanrednim okolnostima.

  • 03.04.2020 17:05

Komentar